Vesti > Svet > Virus herpesa povezan sa Alchajmerovom bolešću

Virus herpesa povezan sa Alchajmerovom bolešću

muskarac-sa-alchajmerovom-bolescu „Više nije pitanje da li virus HSV1 ima udela u razaranju ljudske moći saznavanja i poimanja (kognitivni deficit), već koliki je njegov udeo u tome. Potrebno je istraživanje anti-virusnih lekova koji se koriste sa ciljem da pomognu obolelima od akutnog herpesa, kako bi se odredila njihova sposobnost da uspore ili spreče kognitivni deficit.“

Laboratorije Univerziteta Novi Meksiko, Braun Univerziteta i Instituta za Uho, su razvile novu tehniku koja omogućava nadgledanje razvoja infekcija uzrokovanih HSV1 virusom – unutar ljuskih ćelija. HSV1, uzrok česte „groznice“ na usnama, opstaje u prikrivenoj formi unutar nervnih ćelija.

Opservacije koje je izvršio istraživački tim ukazuju da ponovna javljanja infekcije herpesa i razvijanje ove bolesti doprinose kognitivnom deficitu koji je povezan sa Alchajmerovom bolešću, kako je napisano izveštaju koji je objavio onlajn žurnal PloS ONE.(1)

“Herpes inficira mukusne membrane, npr. usne ili oko, i stvara virusne čestice,“ napisala je tom prilikom glavni istraživač, UNM patolog Prof. Elaine Bearer, MD, PhD.

“Ove virusne čestice izbijaju iz ćelija mukusne membrane i ulaze u periferne nervne ćelije koje prenose informacije od čula do mozga. Zatim unutar nerva putuju do mozga“ ona objašnjava. “Sada možemo da vidimo ovaj transportni sitem putem ćelija i da gledamo kako novoformirani virus angažuje APP na svom putu izvan ćelije.”

APP (ćelijski amiloid, preteča proteina) je glavna komponenta senilnih pločica koje su pronađene u mozgovima pacijenata obolelih od Alchajmerove bolesti.

virus-herpes-simpleksa

Obeleživši virusa herpesa unutar ćelija sa zelenim fluorescentnim proteinom, naučnici su koristili konfokalni prenos slike za gledanje kako čestice HSV1 virusa nastaju iz inficiranih ćelija. Novonastale virusne čestice izlaze jedra ćelije i zatim počinju da pupe u ćelijskim membranama koje sadrže APP.

Elektronska mikroskopija na Institutu za Uho, je dala detalje odnosa izmešu čestica HSV1 virusa i APP. Ovaj „ples“ virusnih čestica i ćelijskog APP-a ima za posledicu promenu ćelijske arhitekture i distribucije APP.

Rezultati ove studije pokazuju da najveći broj unutarćelijskih HSV1 čestica prolaze kroz često, dinamično uzajamno delovanje sa APP, koje omogućava transportovanje virusa što istovremeno ometa normalni transport APP i njegovu distribuciju.

Ova dinamička interakcija otkriva mehanizam putem kojeg infekcija virusom HSV1 vodi do Alchajmerove bolesti.

U razvijenim zemljama kao što su SAD:

  • Približno 20% dece je inficirano virusom HSV1 pre nego što napune 5 godina.
  • Do kraja druge i treće decenije života, oko 60% populacije je inficirano sa HSV1 virusom,
  • Kada se posmatraju starije generacije, stopa infekcije dostiže 85%.


Simptomi prve infekcije HSV1 virusom uključuju bolne plikove usta, usana ili očiju. Posle infekcije HSV1 ostaje u nervnim ćelijama u stanju mirovanja. Odmah nakon ponovnog buđenja, nove virusne čestice se stvaraju u neuronima i putuju nazad istim putem kojim su i došle do neurona kako bi ponovo inficirale mukusne membrane (usne, oči). Inače reč herpes je izvedena od grčke reči herpein, koja znači ježiti se, osetiti žmarce – kao što se i dešava kod HHV-3 herpes zoster virusa odgovornog za napade osipa i crvenila na koži.

Veliki broj inficiranih iskuse na svojoj koži povremene epizode napada virusa kao dobro poznatu groznicu na usnama.

“Lekari su tražili vezu između HSV1 virusa i Alchajmerove bolesti kod pacijenata, tako da smo želeli da istražimo šta se događa u telu što bi moglo da da objašnjenje za to,” dodaje ko-autor Dr. Shi-Bin Cheng, patolog sa Univerziteta Braun sa Alpert Medicinske Škole.

“Ono što smo bili u mogućnosti da vidimo u laboratorijama snažno ukazuje na uzročnu vezu između HSV1 virusa i Alchajmerove Bolesti. Više nije pitanje da li je i HSV1 uključen u stvaranje kognitivnog deficita, već u kojoj meri,” izjavljuje Dr. Bearer. “Moraćemo da podvrgnemo istraživanju anti-virusne lekovi koji se koriste u terapiji pacijenata obolelih od akutnog herpesa kako bismo odredili njihove sposobnosti u usporavanju ili sprečavanju kognitivnog deficita.”

Savet? Što je pre moguće početi sa upotrebom antivirusnih lekova kako bi se smanjilo vreme koje virus aktivno provede u nervnom sistemu.

Istraživači preporučuju ljudima uzimanje terapije prilikom javljanja groznice na usnama što je pre moguće, kako bi se minimizovalo vreme tokom kog aktivan virus putuje kroz nervni sistem osobe.

Što se pre počne sa uzimanjem terapije prilikom javljanja herpesa na usnama, tj. takozvane „groznice na usnama“, to će se herpes brže vratiti u uspavani stadijum.

Izvor: Prohealth, Plosone


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Top